Kako sve više ljudi i kompanija koristi tehnologiju i internet, povećava se mogućnost sajber kriminala. Pretnje sajber bezbednosti evoluiraju, što rezultira time da postaju teže za detekciju i zaštitu. Zbog toga je od suštinskog značaja da kompanije prepoznaju opasnosti i primene načine za zaštitu svojih podataka i sistema. Članak će pružiti temeljan pregled uobičajenih pretnji sajber bezbednosti, njihove ozbiljnosti i uspešne preventivne tehnike kompanija.
Kompanije moraju biti svesne različitih pretnji sajber bezbednosti i preduzeti preventivne mere kako bi umanjile njihov uticaj. Najčešće pretnje su navedene u nastavku.
Prevara putem phishinga
Prevarantske šeme putem phishinga su među najrasprostranjenijim i najopasnijim sajber rizicima sa kojima se kompanije suočavaju. U phishing napadu, sajber kriminalci se predstavljaju kao autentični izvor, poput banke ili vladine organizacije, kako bi ukrali osetljive informacije, kao što su lozinke ili brojevi bankovnih računa. Organizacije treba da uspostave efikasne spam filtere, obuče osoblje da prepoznaje sumnjive e-mailove i koriste anti-phishing rešenja poput bele liste i detekcije malware-a kako bi zaštitile podatke od phishing šema. Takođe, kompanije treba da budu upućene u najnovije tehnike phishinga i imaju temeljan pristup otkrivanju i reagovanju na phishing napade.
Napadi malwarea
Malware je jedan od najrasprostranjenijih i najštetnijih oblika sajber napada. Malware je zlonamerni softver koji je namenjen krađi podataka i prekidu operacija. Često se koristi za neovlašćen pristup mrežama i sistemima i može se prenositi putem zlonamernih e-mailova, veza i preuzimanja. Kompanije treba da usvoje mere zaštite krajnjih tačaka, poput firewall-a i antivirus softvera, kao i snažne sisteme rezervnih kopija, kako bi se zaštitile od ovih napada. Zaposleni takođe treba da budu educirani da prepoznaju opasne e-mailove, primete čudne aktivnosti i pridržavaju se sigurnih bezbednosnih protokola.
Pogađanje lozinki
Sajber kriminalci sve više koriste pogađanje lozinki kako bi dobili pristup poslovnim mrežama. Zbog slabih lozinki, loših pravila za bezbednost lozinki i neznanja korisnika, ovaj napad često daje rezultate. Organizacije treba da primene stroge regulative za lozinke i generišu bezbedne lozinke. Takođe, organizacije treba da uvedu višefaktornu autentifikaciju, koja zahteva od korisnika da pruže PIN ili token kod kako bi pristupili svojim računima. Pogađanje lozinki takođe može biti sprečeno korišćenjem usluga za upravljanje lozinkama koje pružaju nasumično generisane lozinke za sve naloge.
Slabe enkripcijske tehnike
Slabe tehnike enkripcije su jedan od najznačajnijih sajber rizika jer se mogu iskoristiti za dobijanje pristupa osetljivim podacima. Kompanije uvek treba da enkriptuju svoje podatke kako bi sprečile prevarante da im pristupe. Pored toga, kompanije treba da koriste najmodernije i sigurne algoritme enkripcije, a ovi algoritmi bi trebalo redovno ažurirati. Takođe, kompanije treba da koriste module za hardversku bezbednost, koji su specijalizovani hardverski uređaji korišćeni za sigurno čuvanje i upravljanje kriptografskim ključevima. Na kraju, kako bi se smanjila dostupnost osetljivih podataka, kompanije treba da primene kontrolu nad metodama pristupa podacima, kao što je kontrola pristupa zasnovana na ulogama.
Curenje podataka
Jedan od najdestruktivnijih sajber napada je curenje podataka, što može prouzrokovati značajnu komercijalnu štetu reputaciji. Organizacije treba da uspostave snažne mere fizičke bezbednosti, kao što su zaključana vrata, video nadzor i provere istorije, kako bi sprečile curenje podataka. Kompanije takođe treba da koriste pouzdane metode autentifikacije, kao što su dvofaktorska ili višefaktorska autentifikacija. Pored toga, kako bi se smanjio rizik od curenja podataka, preduzeća treba da imaju snažnu strategiju za bezbednost podataka i da primenjuju segmentaciju mreže.
Ranjive mobilne i uređaje Internet stvari (IoT)
Mobilni i uređaji povezani na internet, poznati kao uređaji Internet stvari (IoT), predstavljaju poseban bezbednosni problem. Zbog njihovih slabih mera bezbednosti, kao što su slabe lozinke i podešavanja po podrazumevanju, ovi uređaji često pružaju probleme. Kompanije treba da razmotre usvajanje rešenja za zaštitu krajnjih tačaka, poput firewall-a i antivirus softvera, kako bi zaštitile ove uređaje od neželjenih napada. Takođe, kako bi se smanjio rizik od curenja podataka, preduzeća treba da razmotre upotrebu softvera za enkripciju kako bi zaštitili podatke koji se prenose putem mreže i čuvanje podataka na enkriptovan način. Takođe, organizacije treba redovno da vrše ažuriranja kako bi se osigurale da njihovi uređaji koriste najnovije sigurnosne popravke.
Društveno inženjerstvo
Sajber kriminalci koriste društveno inženjerstvo kako bi dobili informacije ili pristupili sistemima putem laži. Kompanije treba da obuče svoje osoblje da prepoznaju sumnjive poruke i autentifikuju komunikaciju sa odgovarajućim izvorom kako bi se zaštitile od ovakvih vrsta napada. Takođe, kako bi verifikovali identitet korisnika, firme treba da koriste snažne metode autentifikacije, kao što je dvofaktorska autentifikacija. Kako bi zaštitile privatne informacije, organizacija treba takođe da koristi kombinaciju sigurnih lozinki, enkripciju e-mailova i sigurno deljenje fajlova. Konačno, kompanije treba da prate svoje mreže zbog neobičnog ponašanja i da instaliraju sisteme za detekciju upada kako bi otkrili zlonamerne pokušaje.
Pretnje lancu snabdevanja
Zlonamerne radnje koje ciljaju dobavljače trećih strana nazivaju se pretnjama lancu snabdevanja. Da bi se zaštitili od ovih opasnosti, kompanije treba redovno da sprovode procene rizika i bezbednosne auditore svojih dobavljača. Osim toga, firme moraju strogo da prate kretanje podataka među dobavljačima. Pored toga, preduzeća treba da razmotre uvođenje digitalnih sertifikata kako bi obezbedila komunikaciju sa dobavljačima i verifikovala identitete sa obe strane. Takođe, kompanije treba da obezbede da svi sistemi redovno dobijaju ažuriranja kako bi se smanjio rizik od curenja podataka.
Napadi distribuiranog odbijanja usluge (DDoS)
Među najpopularnijim oblicima sajber napada su napadi distribuiranog odbijanja usluge (DDoS). DDoS napadi se izvode tako što kriminalci koriste zlonamerni softver kako bi preplavili mreže zahtevima, čime ih čine nedostupnim za stvarne korisnike. Organizacije treba da implementiraju moćan firewall kako bi filtrirale zlonameran saobraćaj i zabranile neovlašćene ulazne veze kako bi se zaštitile od DDoS napada. Pored toga, preduzeća treba da koriste softver za zaštitu od DDoS napada i sisteme za detekciju upada kako bi prepoznali i reagovali na zlonamerne pokušaje. Na kraju, kompanije treba da obezbede da se njihove mreže redovno prate zbog sumnjivog ponašanja i da se sigurnosni zakrpe i ažuriranja redovno primenjuju.
Ransomware – strategije za sprečavanje za kompanije
Ransomware je vrsta zlonamernog softvera koji enkriptuje podatke ili softver i ograničava pristup dok se ne plati određeni iznos novca. Kompanije treba da primene mere zaštite krajnjih tačaka, poput firewall-a i antivirus softvera, kao i snažne sisteme rezervnih kopija, kako bi se zaštitile od ransomware napada. Osim toga, preduzeća treba da razmotre uvođenje sistema za kontrolu pristupa podacima kako bi ograničila pristup ključnim informacijama, i treba da obezbede da su svi sistemi ažurirani sa najnovijim sigurnosnim nadogradnjama. Na kraju, kompanije treba da obuče svoje osoblje da prepoznaje čudne e-mailove i koristi odgovarajuće bezbednosne prakse kako bi pomogli u otkrivanju napada zlonamernim softverom i ransomware napada.
Zaključak
Pretnje sajber bezbednosti postale su sve složenije, što ih čini težim za prepoznavanje i odbranu. Zbog toga je od suštinskog značaja da organizacije prepoznaju opasnosti i razviju načine za zaštitu svojih podataka i sistema. Ovaj članak je pružio temeljan pregled uobičajenih pretnji sajber bezbednosti, njihove ozbiljnosti i preventivne tehnike koje organizacije mogu primeniti kako bi se zaštitile od ovih napada. Korišćenjem ovih tehnika, kompanije mogu smanjiti rizik od sajber napada i zaštititi se od finansijskih gubitaka.