Treća ruka ili šesti prst mogli bi postati nova visokotehnološka pomagala iskažu li se inovacije za proširivanje ljudskih sposobnosti na kojima rade istraživači s londonskog Imperial College-a, Sveučilišta Freiburg te njihovi partneri u europskom projektu NIMA.
Do zaključka da bi čoveku dobro došao još barem koji ud došli su zamišljajući hirurga koji izvodi operaciju delikatnim instrumentima u obe ruke, a ne može se ni počešati po nosu, ili pak građevinca koji rukama podupire tešku gredu i ne može je sâm učvrstiti na mesto, pijanista koji bi mogao raširiti ruke po klavijaturi da ima još koji prst ili astronauta u svemirskoj šetnji.
Dodatnim udovima ljudi bi, najavljuju, morali upravljati kao i urođenima, no zasad bi ih kontrolirali nosivim elektrodama koje čitaju i tumače neuralne signale korisnika. Glavna pitanja kojima se istraživači trenutačno bave uključuju i neuroznanost i neurotehnologiju: je li ljudski mozak sposoban kontrolisati dodatne delove tela jednako učinkovito kao što kontrolisa biološke delove? I ako je tako, koji se neuronski signali mogu upotrebiti za tu kontrolu?
Na Imperial Collegeu u Londonu već su postavili sistem za testiranje novih tehnologija s dodatnim robotskim udovima nazvan MUlti-limb Virtual Environment ili MUVE. Optimistični su, ali i oprezni. Zasad, kažu, drže biološke fige da će uspeti postići neuralnu kontrolu dodatnih robotskih udova s prirodnim kretanjem i da će sistem raditi, a da korisnik neće morati biti isključivo koncentiran na upravljanje svojim dodatnim udom.